dagestan na putu slobode

RUSKA AUTONOMNA REPUBLIKA DAGESTAN

Površina: 50.300 km2
Stanovništvo: 1. 950. 000 (600 hiljada Avara, 300 hiljada Darginaca, 252 hiljade Kumika, 219 hiljada Lesgina, 189 hiljada Rusa, 110 hiljada Laksa, itd)
Glavni grad: Mahackala (300 hiljada stanovnika)
Vjera: pretežno islam
Plameni jezicci nad Kavkaz

U Dagestanu, ruskoj republici smještenoj na Kavkazu, bjesni novi surovi rat. Premocna ruska armija nalazi se u žestokoj ofanzivi kojoj je cilj uništenje islamskih ustanika. Sve podsjeca na rat u Ceceniji (od 1994. do 1996.), s kojom ova republika granici. Mnogi smatraju da podstrek i znacajnu podršku ustanicima daju upravo Ceceni. U Moskvi se cak ni ne trude govoriti diplomatskim jezikom, vec otvoreno upiru prstom na državno vodstvo u Groznom (Džohargali) da je podstrekac i pomagac pobune. Bilo kako bilo, jasno je da je Moskva u novom ratu protiv muslimana na nemirnim padinama Kavkaza. Da li ce ishod sukoba biti kao u Ceceniji, u kojoj su ruske trupe bile poražene, teško je odgovoriti , ali da ovdje dugo nece biti mira , jasno je kao dan. Iz mnogo razloga.

U ime Allaha, Milostivog , Svemilosnog! Mi Muslimani Dagestana, službeno proglašavamo ponovno uspostavljanje Nezavisne Islamske Države Dagestan! Prepuštajuci naše nade Božijoj milosti i pomoci, objavljujemo da je džihad u Dagestanu farz svakom muslimanu...
Tako srocena Deklaracija o nezavisnosti, upucena je cijelom svijetu l0.avgusta 1999. godine. Islamski borci proglasili su tog dana Nezavisnu Islamsku Državu Dagestan, pošto su prethodno prodrli u nekoliko sela u planinskoj oblasti Botlih, koja granici sa Cecenijom.

Svijet je ubrzo saznao da je na celu islamskih boraca veteran oslobodilackog rata u Ceceniji Šamil Basajev, koji se proslavio sjajnim pobjedama nad mnogo bolje opremljenom ruskom armijom nekoliko godina ranije. Novinskim izvještacima nije promaklo da je uz Basajeva, koji je proglašen emirom pravovjernih, i Jordanac Hattab , prekaljeni gerilski voda iz agfanistanskog rata. Zasad nema pouzdanih podataka koliko je brojna islamska vojska. Procjene se dijametralno razlikuju, zavisno iz kojeg izvora dolaze.

Po jednima rijec je o grupici od 300 do 400 boraca , dok prema drugima broj pobunjenika krece se od dvije i po do tri hiljade . Gerilci su žilav protivnik . To priznaje i ruska strana, koja trpi velike ljudske i materijalne gubitke, pošto ocigledno ne može pronaci odgovor za rebus gerilske borbe. Pod tim utiskom je i bivši ruski premijer Sergej

Stepašin koji je izjavio da Rusiji prijeti opasnost da izgubi Dagestan.... Kolika je konsternacija Moskve govori i to da su Državni savjet i Republicki parlament u Mahackali proglasili opcu i obaveznu mobilizaciju. Predstavnik Dagestanske Republike u federalnom vrhu u Moskvi Gadži Gamzajev zatražio je od Borisa Jeljcina da, kao vrhovni komandant Armije, uzme pod vlastitu kontrolu borbu protiv agresora iz Cecenije, a Roman Popkovic, predsjednik Ruskog parlamentarnog odbora za odbranu, da se na prvom jesenjem zasjedanju Parlamenta raspravi o problemu radikalnog islama na Kavkazu. Jeljcinova prijetnja poduzet cemo oštre mjere u Sjevernom Kavkazu i obnoviti poredak u Dagestanu i ostalim regijama , nije ostavila nikakav utisak na islamske borce koje predvodi Basajev. Odgovorili su žestoko, a vlasti u Moskvi pripisuju im i seriju teroristickih napada po ruskim gradovima.

Izostala masovnost

Istina, Rusima na ruku ide okolnost da islamski borci nisu dobili masovnu podršku stanovništva kao što je to bio slucaj u susjednoj Ceceniji, što se može objasniti velikom nacionalnom šarolikošcu Dagestana /više od 30 nacionalnih grupa/. Kako je islam zajednicki imenitelj u nacionalnom miljeu tog podrucja, Šura je pozvala sve namještenike muslimane u ruskoj službi da se povuku, ukljucujuci i predsjednika Republike Magomedova. Ali, Predsjednik ih nije poslušao vec se aktivno ukljucio, na ruskoj strani, u gušenje ustanka.

Šta leži u osnovi novog požara na Kavkazu?

Može se reci da rat u Dagestanu nije samo borba za nacionalnu i vjersku afirmaciju tamošnjeg stanovništva, koje je i u socijalizmu imalo status gradana drugog reda, vec je to borba za ekonomsku samostalnost i prosperitet teritorije koja je naseljena pretežno muslimanskim stanovništvom. Pobunjeni Dagestanci imaju, naime, dovoljno motiva za osvajanje slobode , a Rusi i previše razloga da sacuvaju status quo.

Republika Dagestan nalazi se, naime, uz obale Kaspijskog jezera bogatog naftom i prirodnim gasom. Preko Dagestana prostiru se trase naftovoda prema tržištu . Može se reci da je nafta važno politicko gorivo koje raspaljuje požar na kakvkaskom prostoru . Ako se prisjetimo dogadaja u Ceceniji, može se lahko uociti slicnost. I tadašnji sukob poceo je dok su trajali pregovori o naftnoj trasiod kaspijskog podrucja preko Gruzije i Azerbejdžana do Turske. Rat je prestao kada je Moskva odlucila da na postojecem naftovodu koji vodi do Crnog mora napravi posebnu trasu kojom bi zaobišla Ceceniju i crno zlato transportovala naftovodom preko Dagestana . Vrlo je vjerovatno da je u ukupan scenario ukljucen Zapad koji želi iskljuciti Rusiju sa prostora , koji je obilježen kao izuzetno bogat naftni region.

Gradani drugog reda

U tom sukobu, naravno, i vjerski i civilizacijski razlozi igraju važnu ulogu. Ne treba zaboraviti da su i ruska i sovjetska država imale izrazito negativan odnos prema islamu, a muslimansko stanovništvo je indirektno, a cesto i brutalno bivalo izloženo represiji Moskve. Muslimanski narodi sa Kavkaza i sovjetskih srednjoazijskih republika, bili su zapravo gradani drugog reda i izrazito diskriminirani. U sovjetskoj eri, štampa je po direktivama iz komunistickih centara moci stvarala opce neraspoloženje prema muslimanima. Pažljivom selekcijom vijesti u crnim hronikama novina, citaocima je sugerisan zakljucak da su glavni kriminalni elementi u zemlji upravo kavkaski narodi i muslimani iz sovjetskih republika. Uspostavljen je cijeli mehanizam daca kako bi se sa moskovskih pijaca, gdje su prodavali svoju robu, otjerali muslimanski trgovci sa Kavkaza.
U takvom ambijentu stalno prisutne segregacije, odnosi povjerenja nisu se ni mogli uspostaviti. Padom berlinskog zida i raspadom SSSR-a , odnosno porazom socijalizma u svijetu, malim narodima iz tadašnje crvene imperije ukazao se zracak svjetlosti u mracnom tunelu. Tu šansu Ceceni su iskoristili, a malo je vjerovatno da ce Dagestanci predati oružje.

U rusko-dagestanskom sukobu, moskovska propaganda plasira svijetu floskulu da je ponovo na djelu ratoborni islam, fundamentalistickog tipa, pomognut i inspirisan od Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Pakistana, precizirajuci da su islamski radikali , kako ih naziva, dobili 20 miliona dolara. Islamisticki borci opisuju se kao sljedbenici vehabizma .

U paraonicnom strahu od islama, ruski ex-premijer Sergej Stepašin izjavljuje da borba protiv radikalnog islama na sjevernom Kavkazu nije i ne može biti samo problem Rusije. Zbog prodora radikalnog islama, rekao je on, moraju se zabrinuti i susjedne države Azerbejdžan i Uzbekistan , Tadžikistan i Kirgistan.

Ratni požar koji je zahvatio Dagestan sada prijeti da se prenese i na ostala podrucja Kavkaza kojeg pretežno naseljavaju muslimani. Prve indicije došle su iz Republike Karacajebvo-Cerkezija, u regiji sjevernog Kavkaza , gdje su Cerkezi jednostrano proglasili autonomiju i objavili da se povlace iz institucija Republike. Nervoze ima i u pretežno muslimanskom Baškortostanu (Baškirija), autonomnoj republici u predgorju Urala u središnjoj Rusiji, i na još mnogo mjesta.

Posebno opasna zona bice na takozvanoj naftnoj trasi od Kaspijskog mora do Turske. Rusija je u tom potpaljivanju veoma vješta što pokazuju ratni sukobi u Azerbejdžanu oko Nagorno Karabaha, u Gruziji u kojoj je voden rat izmedu Gruzina i Abhaza i u kojem je Moskva bila cas na jednoj cas na drugoj strani, sa iskljucivim ciljem da oslabi susjede i nametne se kao apsolutni gospodar.
Plamen na Kavkazu tek je potpaljen. Kada se rasplamsa mogao bi razgoriti cijelu Rusiju. A to bi, uistinu, bila velika vatra.

A. JERKOVIC